U sunakladi Hrvatskog akademskog društva i samoga autora izašla peta knjiga poezije subotičkog književnika Mirka Kopunovića (1952.) pod nazivom „Pruži ruku mila“. Stihovi različite tematike, a najviše o ljubavi, životu i smrti, pisani su u slobodnoj pjesničkoj formi. Knjigu je uredio Vladan Čutura, a likovno opremio akademski slikar Ivan Balažević.
U Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici, 5. rujna 2014. predstavljen je 12. svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. Nakon uvodnih riječi Mate Groznice, predsjednika HAD-a, te dr. sc. Slavena Bačića, glavnoga urednika Leksikona, svezak su predstavili dr. sc. Petar Vuković, izvanredni profesor Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Robert Skenderović, viši znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, te Tomislav Vuković, novinar iz Zagreba. Robert Skenderović je naglasio iznimnu važnost Leksikona za ovdašnju hrvatsku zajednicu, Petar Vuković je govorio o književnim temama, osobito o periodičnoj publicistici, dok je Tomislav Vuković predstavio različite teme vezane za katoličanstvo obrađene u ovome svesku.
U sklopu proslave dužijance u Lemešu, u velikoj dvorani Mjesne zajednice predstavljena su tri zadnja sveska. Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. O Leksikonu su govorili glavni urednik Slaven Bačić, prof. Ivan Gutman i Lucija Tošaki, kao suradnici. Slaven Bačić se osvrnuo na značajnije općenite natuknice iz jedanaestog Leksikona kao što su Jugoslavija i Jugoslaven, a iz dvanaestog sveska je govorio o katolicizmu. Profesor Gutman se posebno osvrnuo na cjelovitost obradbe kalvarija i kapela, a govorio je i igrama za djecu i odrasle. Lucija Tošaki govorila je o dvije lemeške obitelji – Kaić i Knezi, kao i pojmove koji nestaju iz uporabe (kajačica marama i kalanćov). Predstavljanje je uljepšao zbor „Musica viva“, a izložene su i slike nastale na koloniji „Lemeš 2014.“ koje su uradili slikari udruge „Cro Art“.
U organizaciji HKPU „Zora“ iz Vajske, u Baču je 25. travnja 2014. predstavljen 12. svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca u Baču. Predstavljanje je održano u župnoj dvorani Župe sv. Pavla, gdje se okupilo 20-ak mještana i suradnika, te gostiju iz Vajske, Plavne, Bođana. Svezak su predstavili glavni urednik Slaven Bačić, bački župnik vlč. Josip Štefković i sveučilišni profesor, akademik Ivan Gutman, dok je predstavljanje vodio Željko Pakledinac. Prof. Gutman je naglasio važnost projekta Leksikona i posebno govorio o riječima i pojmovima koji su izašli ili već izlaze iz uporabe. Župnik Štefković je govorio o načinu rada na Leksikonu te prikazao natuknicu “kalendar” te govorio o nekoliko danas već gotovo zaboravljenih članova porodice Kesejić iz Bača, koji su obrađeni u ovome svesku. S nekoliko odabranih pjesama, promociju su uljepšali pjesnici Josip Dumendžić Meštar iz Bođana te Tonka Šimić iz Plavne.
U izdanju Hrvatskoga akademskog društva iz Subotice iz tiska je izašao 12. svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. U ovome svesku, koji obuhvaća dio slova K, na 200 stranica 53 autora obradilo je ukupno 186 natuknica – od šokačke igre kabatulja pa do preglednoga članka književnost. Novina je što će od ovoga sveska, na koncu svakoga biti objavljivane i dopune, s natuknicama koje su iz različitih razloga izostale iz prijašnjih svezaka.
opširnije
Na 36. Međunarodnom sajmu knjiga i učila Interliber u Zagrebu (12.–17.11.2013.) godine, u okviru predstavljanja nakladništva vojvođanskih Hrvata, u organizaciji Hrvatske matice iseljlenika predstavljen je projekt Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. Predstavljanje je vodila Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo u Hrvatskoj matici iseljenika, a projekt Leksikona predstavili su glavni urednik Slaven Bačić, izvršni urednik Tomislav Žigmanov te član uredništva Mario Bara, koji su govorili o povijesti nastanka projekta i njegovome značenju.
Redovita i izborna skupština Hrvatskog akademskog društva održana je 15. rujna 2013. u zgradi Nove općine u Subotici. Na skupštini je za predsjednika izabran Mato Groznica, a za članove upravnoga odbora Dražen Petrekanić (tajnik), Jašo Šimić, Slaven Bačić, Ljiljana Dulić-Mészáros, Ljubica Vuković-Dulić i Josip Stipić.
U okviru obilježavanja dana kada je 15. kolovoza 1869. biskup Ivan Antunović uputio javni poziv za osnutak jednih pučkih novina, kasnije nazvanih Bunjevačke i šokačke novine, čime je započeo narodni preporod Hrvata u južnoj Ugarskoj, u dvorištu doma HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta predstavljena je drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje knjige pjesama bunjevačkoga književnika iz Senja Milana Krmpotića Bunjo dida moga. Predstavljanje je vodio Ladislav Suknović, predsjednik HKPD-a Matija Gubec, o vezama i suradnji senjskih i subotičkih Bunjevaca govorio je Slaven Bačić, knjigu je predstavila Katarina Čeliković, stihove su recitirali Davorin Horvacki i Bernadica Vojnić Mijatov, a na koncu je o knjizi i o Bunjevcima uopće govorio i sam autor. Predstavljanje su uljepšali tamburaši.
Hrvatski prijevod novella Géze Csátha, Arthúra Munka i Emila Havasa Leteći Vučidol predstavljen je 30. srpnja 2013. u Subotici u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata. O knjizi su govorili publicist i urednik knjige Tomislav Žigmanov, novinar i lektor knjige Zlatko Romić, a na koncu i prevoditelj Robert G. Tilly, koji je istaknuo da pošto je Ivan Sarić, koji je u knjizi glavni junak u liku bać Stipana Franciškovića, bio bunjevački Hrvat, bilo je logično da se knjiga prevede i na hrvatski jezik, i da je poseban izazov bila adaptacija mađarskog »slenga« na bunjevački idiom.
Sredinom srpnja 2013. godine u hrvatskom prijevodu Roberta G. Tillyja objavljena je novela Géze Csátha, Arthúra Munka i Emila Havasa Leteći Vučidol. Likovno je naslovnicu opremio prevoditelj, lektor je Zlatko Romić, korektor Mirko Kopunović, a urednik knjige Tomislav Žigmanov. Knjiga je objavljena u nakladi od 500 primjeraka.
Novela A repülő Vucsidol prvi puta tiskana je 1906. u nastavcima u subotičkome tjedniku Bácskai Hírlap, a imalo je još tri kasnija izdanja na mađarskom jeziku: Zoltán Dér priredio ga je za subotički Életjel 1978., te nakladnici iz Mađarske Magvető (Budimpešta, 1980.) i Lazi (Segedin, 2001.). Na srpskom je prvi puta novela objavljena u prijevodu Roberta G. Tillyija u subotičkome Časopisu za književnost, umjetnost i kulturu Rukovet 1997. godine (br. 1-2-3, str. 80-108), a drugi puta 1998. kao zasebno izdanje u nakladi Udruge na znanstvenu fantastiku Meteor iz Subotice. Ovo je prvo izdanje „Letećeg Vučidola“ na hrvatskome.