U izdanju Hrvatskog akademskog društva objavljena je monografija Kalmana Kutnića Pravni fakultet u Subotici 1920.-1941. Riječ je o djelomično izmijenjenom i dopunjenom diplomskom radu obranjenom na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1990. godine. To je prvi znanstveni rad o ovoj visokoškolskoj instituciji koja je djelovala između dva svjetska rata u Subotici, a unatoč tome što je utjecao na nekoliko kasnijih radova o ovom fakultetu, do danas je ostao najbolje sintetsko djelo o ovoj temi, koje se temelji u prvome redu na arhivskoj građi Povijesnoga arhiva u Subotici. Međutim, Pravni fakultet u Subotici od važnosti je ne samo za povijest školstva u Vojvodini i povijest Subotice, već je imao iznimno značajnu ulogu u međuratnom nastanku svjetovne inteligencije bunjevačkih Hrvata u Subotici te njihovu poslijeratnom utjecaju u gradu, zbog čega je ova visokoškolska institucija od važnosti i za povijest ovdašnjih Hrvata.
U sunakladništvu HAD-a s Kalačko-kecskémetskom nadbiskupijom, Enciklopedijom mađarske crkvene povijesti (Magyar Egzáztörténeti Encilopédia – METEM) i Fondacije (Alapitvány) Historia Ecclesiastica Hungarica, objavljen je hrvatski prijevod knjige doktora teologije i povijesti Antala Hegedűsa (1928 – 2010) Život i restauracijska djelatnost kalačkoga nadbiskupa Gabrijela Patačića. Riječ je o njegovoj dopunjenoj prvoj doktorskoj radnji o varaždinskom župniku, zagrebačkom kanoniku, srijemskom biskupu i kalačkom nadbiskupu Gabrijelu Patačiću obranjenoj 1956. godine, čije je dopunjeno izdanje na mađarskome objavljeno 2010. godine. Knjigu je na hrvatski preveo Ladislav Heka, uz stručnu redakturu Stjepana Beretića i Slavena Bačića, a lektorirao ju je Petar Vuković. Prijevodom knjige na hrvatski ispunjena je žarka želja autora, koji je pred hrvatskom stručnom javnošću i širim krugom poznavatelja povijesti bunjevačkih i šokačkih Hrvata htio opovrgnuti uvriježena nekritička stajališta o nadbiskupu Gabrijelu Patačiću kao mađarizatoru kalačkih i južnougarskih Hrvata.
U sunakladništvu HAD-a, Kuće na mrginju sa Čikerije, Društva hrvatskih književnika Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskoga iz Osijeka i autora, početkom svibnja 2015. objavljena je knjiga kratkih priča Tomislava Žigmanova (Ne)Sklad(a)ni divani. Knjigu je grafički uredio Darko Vuković, lektura i izrada rječnika djelo je Zlatka Romića, a knjigu je urednički potpisao književnik Neven Ušumović. Tiskana je u nakladi od 1000 primjeraka.
Hrvatsko akademsko društvo objavilo je hrvatski prijevod drugog Stajalište Mađarske akademije znanosti u povodu narodnih inicijativa za priznavanje Bunjevaca kao samostalne nacionalne manjine u Mađarskoj.
Iako su mišljenja Mađarske akademije već dva puta objavljena na hrvatskome jeziku (prvo stajalište iz 2006. u glasilu Demokratskoga saveza Hrvata u Vojvodini Glas ravnice – br. 109, 110 i 111 iz 2007., a drugo prošireno stajalište iz 2010. u Godišnjaku Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata – br. 3 iz 2011.), oba prijevoda danas su već teže dostupna te je Hrvatsko akademsko društvo odlučilo tiskalo je kao samostalnu publikaciju drugo stajalište Mađarske akademije, prije svega, da bi ga učinilo dostupnijim širem čitateljstvu i stručnoj javnosti u Vojvodini i Hrvatskoj, kao važan stručan prinos politički motiviranim identitetskim prijeporima o Bunjevcima.
Stručni redaktori teksta su Živko Mandić i Slaven Bačić. Uz tekst stajališta, objavljena je i Selektivna bibliografija o podrijetlu i identitetu Bunjevaca.
U sunakladi Hrvatskog akademskog društva i samoga autora izašla peta knjiga poezije subotičkog književnika Mirka Kopunovića (1952.) pod nazivom „Pruži ruku mila“. Stihovi različite tematike, a najviše o ljubavi, životu i smrti, pisani su u slobodnoj pjesničkoj formi. Knjigu je uredio Vladan Čutura, a likovno opremio akademski slikar Ivan Balažević.
U Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici, 5. rujna 2014. predstavljen je 12. svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. Nakon uvodnih riječi Mate Groznice, predsjednika HAD-a, te dr. sc. Slavena Bačića, glavnoga urednika Leksikona, svezak su predstavili dr. sc. Petar Vuković, izvanredni profesor Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Robert Skenderović, viši znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, te Tomislav Vuković, novinar iz Zagreba. Robert Skenderović je naglasio iznimnu važnost Leksikona za ovdašnju hrvatsku zajednicu, Petar Vuković je govorio o književnim temama, osobito o periodičnoj publicistici, dok je Tomislav Vuković predstavio različite teme vezane za katoličanstvo obrađene u ovome svesku.
U sklopu proslave dužijance u Lemešu, u velikoj dvorani Mjesne zajednice predstavljena su tri zadnja sveska. Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. O Leksikonu su govorili glavni urednik Slaven Bačić, prof. Ivan Gutman i Lucija Tošaki, kao suradnici. Slaven Bačić se osvrnuo na značajnije općenite natuknice iz jedanaestog Leksikona kao što su Jugoslavija i Jugoslaven, a iz dvanaestog sveska je govorio o katolicizmu. Profesor Gutman se posebno osvrnuo na cjelovitost obradbe kalvarija i kapela, a govorio je i igrama za djecu i odrasle. Lucija Tošaki govorila je o dvije lemeške obitelji – Kaić i Knezi, kao i pojmove koji nestaju iz uporabe (kajačica marama i kalanćov). Predstavljanje je uljepšao zbor „Musica viva“, a izložene su i slike nastale na koloniji „Lemeš 2014.“ koje su uradili slikari udruge „Cro Art“.
U organizaciji HKPU „Zora“ iz Vajske, u Baču je 25. travnja 2014. predstavljen 12. svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca u Baču. Predstavljanje je održano u župnoj dvorani Župe sv. Pavla, gdje se okupilo 20-ak mještana i suradnika, te gostiju iz Vajske, Plavne, Bođana. Svezak su predstavili glavni urednik Slaven Bačić, bački župnik vlč. Josip Štefković i sveučilišni profesor, akademik Ivan Gutman, dok je predstavljanje vodio Željko Pakledinac. Prof. Gutman je naglasio važnost projekta Leksikona i posebno govorio o riječima i pojmovima koji su izašli ili već izlaze iz uporabe. Župnik Štefković je govorio o načinu rada na Leksikonu te prikazao natuknicu “kalendar” te govorio o nekoliko danas već gotovo zaboravljenih članova porodice Kesejić iz Bača, koji su obrađeni u ovome svesku. S nekoliko odabranih pjesama, promociju su uljepšali pjesnici Josip Dumendžić Meštar iz Bođana te Tonka Šimić iz Plavne.
U izdanju Hrvatskoga akademskog društva iz Subotice iz tiska je izašao 12. svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. U ovome svesku, koji obuhvaća dio slova K, na 200 stranica 53 autora obradilo je ukupno 186 natuknica – od šokačke igre kabatulja pa do preglednoga članka književnost. Novina je što će od ovoga sveska, na koncu svakoga biti objavljivane i dopune, s natuknicama koje su iz različitih razloga izostale iz prijašnjih svezaka.
opširnije
Na 36. Međunarodnom sajmu knjiga i učila Interliber u Zagrebu (12.–17.11.2013.) godine, u okviru predstavljanja nakladništva vojvođanskih Hrvata, u organizaciji Hrvatske matice iseljlenika predstavljen je projekt Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. Predstavljanje je vodila Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo u Hrvatskoj matici iseljenika, a projekt Leksikona predstavili su glavni urednik Slaven Bačić, izvršni urednik Tomislav Žigmanov te član uredništva Mario Bara, koji su govorili o povijesti nastanka projekta i njegovome značenju.