Leksikon

Rad na Leksikonu podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca odvija se u okviru Hrvatskog akademskog društva u Subotici, odnosno njegove Sekcije za leksikografiju.

Leksikon obrađuje prošlost i sadašnjost Hrvata u međurječju Dunava i Tise, od Senandrije (srpski Sentandreja, mađ. Szentendre) na sjeveru, do Novoga Sada na jugu.

Osim događaja, osoba, udruga i institucija nedvojbeno hrvatske naravi, u Leksikon se uvršćuju i druge pojave koje nisu primarno povezane za "Bunjevce", "Šokce", "Race" "Dalmatine" i druge podunavske Hrvate, ali su bile ili jesu od utjecaja na ovdašnje hrvatsko stanovništvo, koje se tradicionalno skriva pod različitim regionalnim i subetničkim imenima.

Leksikon izlazi u svescima (1-2 godišnje). Od 2004., kada je izašao prvi svezak, pa do danas, objavljeno je 13 svezaka, u kojima je obrađeno prvih 15 slova abecede (A-Kr), te drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje prvoga sveska. Od 12. sveska, na kraju svakog sveska nalaze se i Dopune, u kojima se objavljuju natuknice koje su izostale iz ranijih svezaka.

Uredništvo Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca čine dr. sc. Slaven Bačić, glavni urednik, prof. Tomislav Žigmanov, izvršni urednik, izv. prof. dr. sc. Petar Vuković, prof. Stevan Mačović te doc. dr. sc. Mario Bara.

U izradu Leksikona uključeno više od 150 suradnika različitih struka iz Vojvodine, Mađarske i Hrvatske.

Leksikon je do sada imao preko 50 predstavljanja u više od 20 mjesta. Najviše predstavljanja bilo je u gradovima i selima u kojima žive Hrvati u vojvođanskome dijelu Bačke (Subotica 13, Đurđin 4, Tavankut 2, Žednik, Mala Bosna i Bikovo po 1 predstavljanje, zatim Sombor 6, Lemeš 3, Vajska i Lemeš po 2, a Bereg, Sonta, Bođani, Plavna, Novi Sad i Petrovaradin po 1), zatim u Madžarskoj (Segedin i Pečuh po 3, a Santovo 1), kao i u Hrvatskoj (4 u Zagrebu, po 2 puta u Vukovaru, Vinkovicma i Osijeku te 1 u Drenovcima) i u BiH (Sarajevo 1).

U dosadašnjih 13 svezaka Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, na ukupno 1445 stranica objavljeno je 1654 natuknica – od biografije „Abrašić, Antun" do etnografskog pojma „krvaća (krvovaća)“ – koje prati 973 ilustracija i 121 uputnica. Posebno su značajni 4. i 9. svezak, u kojima su obrađene brojne bunjevačko-hrvatske organizacije, ustanove, udruge i tiskovine, koje počinju pridjevom bunjevački odnosno hrvatski.

Tiskana izdanja svezaka Leksikona mogu se naručiti poštom ili kupiti u subotičkim knijžarama. Do sada izašle sveske ovdje možete preuzeti u pdf formatu, osim zadnjega sveska koji se može nabaviti jedino u tiskanom obliku.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12